C.V.U. ”Batana” Rovinj
C.A.V. ”Batana” Rovigno
Centar vizualnih umjetnosti / Centro arti visive
Trg brodogradilišta 2 / Piazza degli squeri 2
52210 Rovinj / Rovigno
e-mail: batana@pu.t-com.hr / cvu_batana@hotmail.com

Otvorenje izložbe održat će se u subotu,12. svibnja 2012. u 20 sati
La mostra verrà inaugurata sabato, 12 maggio 2012 alle ore 20
U / Nella Photo Art gallery “Batana” Rovinj / Rovigno
Trg brodogradilišta 2 / Piazza degli squeri 2
Izložba ostaje otvorena do 29.05.2012.
La mostra rimarrà aperta fino al 29 maggio 2012

Borislav Božić, prof.
Rastočine 3
51000 Rijeka
Hrvatska
00385 (0)91 533 25 76
borislavbozic@net.hr
Atelier:
Ivana Zajca 24/IV
51000 Rijeka

AKTUALNA RIJEČKA FOTOGRAFIJA

Cilj ovog projekta je da se predstavi cjeloviti fotografski rad koji je prisutan „sad i  ovdje“ u Rijeci. Poveznice su ovovremenost i grad Rijeka. Ne Rijeka kao tema, već Rijeka kao mjesto boravka i djelovanja autora. U ovom društvu autora nalaze  se članovi HDLU-a Rijeka, studenti Akademije primijenjenih umjetnosti u Rijeci koji u svom nastavnom programu imaju fotografiju, članovi hobističkih udruga: Fotosekcija KUD-a Baklje, Fotoskupina KPD-a Bazovica, Fotoklub Color i Fotoklub Rijeka, te autori koji ne pripadaju ili nisu sebe pridružili niti jednoj od ovih skupina, a svojim radom i te kako su prisutni u ovom vremenu i prostoru. Svaka od ovih skupina ili asocijacija okuplja autore, provodi određene programe te javno izlaže radove svojih članova, ali svaka za sebe samostalno. U duhu ili po principu solidarnosti, autori ili interesne skupine (nije pravilo, ali je najčešće) daju podršku svojoj asocijaciji prigodom izložbi ili u nekoj drugoj programskoj aktivnosti. Viđamo, ali rjeđe, članove jedne interesne skupine na izložbi druge.

U Rijeci se fotografija prakticira  u nekoliko organizacijskih okvira s različitim motivacijskim impulsima što posljedično određuju i njeno mjesto u javnoj percepciji. Spirala fotografske prakse razvija se od neobaveznih hobističkih udruga pa preko obrazovnih institucija i sve do profesionalnih artističkih cehova. Dakle, svi fotografski  autori s područja  grada Rijeke koji su se u javnosti pojavili u zadnje dvije godine s fotografskim radom objedinjeni su  na ovoj izložbi. Svaki autor predstavljen je s jednim radom, radom koji je već bio izlagan i koji je prošao neku  selekcije. Kao autor ovog projekta radio sam minimalnu intervenciju kod nekoliko autora na način da sam od dva-tri priložena rada odabrao jedan jer sam primijenio princip da svaki autor bude zastupljen. To  je jedini način da imamo cjeloviti uvid u fotografsko stvaralaštvo u gradu Rijeci. Ova izložba ne tretira određeni snimateljski problem ili temu, ili društveni fenomen, već joj je zadaća da jednakomjerno prezentira sve fotografske autore Rijeke kroz njihovu izlagačku fotografiju.

Prvi dojam, kad se promotri izloženi materijal, jest osjećaj lakoće pravljenja fotografskih slika. Tu lakoću materijaliziranja odabrane vizualne senzacije omogućuje sveprisutna, nezaobilazna, digitalna tehnologija. Ova tehnološka evolucija jest prednost i olakšavajuća okolnost današnjem autoru. To je tehnologija koja sa svojim suštinskim vrijednostima  prati i odgovara dinamici i užurbanosti ovog doba. Ona je neodvojivi i svakako komparativni element stvaralačkom nervu fotografskog autora. Kad se govori o tehnici i tehnologiji u smislu alata i materijalnog okruženja, gdje se realizira ideja neovisno jesmo u  svijetu fotografije, glazbe ili nekog drugog stvaralačkog područja, ona mora biti nevidljiva i do te mjere prisutna  da na najbolji način omogući autoru  realizaciju  njegove zamisli. Uz sve njene blagodati  neophodna je makar i minimalna   nadgradnja, dodatak u obliku ljudskog umijeća. Katkad mogućnosti tehnike i  tehnologije svojom jednostavnošću ili širinom zavedu  autora pa u konačnom radu samo ona dominira ili je jedino prisutna. Ovo je opasno područje zamjena teza i zato autori  moraju biti posebno osjetljivi pri  njenom korištenju. Dakako da tehnologija, iako je skoro savršena, nije dovoljna i ne smije biti primarna, već mora ostati u ulozi koju inače kroz povijest umjetničke prakse ima, neovisno o kojem stvaralačkom području se radi.

Ova izložba svojom raznolikošću  nudi nekoliko metodoloških pristupa -  od onih koji fotografiju tretiraju kao rad „in situ“, što u ovom slučaju znači da je autor prepoznao, odabrao i snimio određenu vizualnu senzaciju i time završio svoj stvaralački proces. Printanje završnog rada  uglavnom se shvaća kao tehnički dio posla lokalnog fotografskog studija. Ako poslije snimanja ovaj autor i intervenira u kakvom programu za obradu fotografije, onda je to toliko minimalno i beznačajno da ne utječe na svježinu i neposrednost učinjenog snimka. Baš zbog toga ovaj način rada nazivam „in situ“ jer je doista nastao u jednom trenutku, na licu mjesta bez dodatnih manipulacija. Svojstven je slikarima i nije nepoznanica u njihovoj praksi.

Drugačija metodologija ili drugi pristup koji je dosta prisutan u fotografskoj praksi je taj da se na fotografskom djelu radi u nekoliko faza. Dakle, autor je prvo prepoznao i snimio određeni vizualni ambijent ili vizualnu činjenicu i to mu je tek polazište – „sirovi materijal“. U nastavku rada, tj. drugoj fazi, autor koristi programe za obradu fotografija i u konačnici je rad manje ili više odmaknut od prvotne snimljene scene, ali je još uvijek u okviru fotografske slike.

Imamo i treću pojavu da pojedini autori više snimaka različitim metodama spajaju u jednu fotografsku sliku. Ovi autori rade svojevrsni digitalni kolaž, a ova tehnika ili metoda rada i te kako je poznata i prisutna u povijesti fotografske prakse. Nekada se to radilo mehanički, a danas se to radi digitalno. Logično je da autori prate duh vremena.

Sinergija tehnoloških mogućnosti fotografske opreme i  finog, suptilnog autorskog senzibiliteta rezultira fotografskim radom kojemu mi na ovoj izložbi svjedočimo. Ova raznolikost pristupa  vrlo jasno govori o kompleksnosti i širini stvaralačke platforme u području fotografije. Fotografska slika u svom pojavnom obliku, te kontekstom pojavljivanja proizvodi niz suštinskih pitanja. To su pitanja koja ova izložba može samo naznačiti, ali nikako odgovoriti. Dakle, uz ovu izložbu svakako bi trebala slijediti neka vrst problemske diskusije o stanju i tendencijama riječke fotografije. Ovako organizirana izložba dopušta upotrebu sintagme ili pojma riječka fotografija. Na njoj su, pored autora koji se isključivo bave fotografijom, prisutni i autori iz drugih likovnih područja (kipari, slikari, grafičari i multimedijalni umjetnici), odnosno oni kojima je i fotografija  jedna od njihovih odrednica.

U protekle dvije godine (2010. i 2011.) u Rijeci je na temu fotografije organizirano preko 80 izložbi, radionica, predavanja i promocija literature i časopisa. Navedene manifestacije organizirali su Muzej moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci, Muzej grada Rijeke, Grad Rijeka – Odjel gradske uprave za kulturu, Akademija primijenjenih umjetnosti u Rijeci, HDLU Rijeka, Galerija Palach, KUD Baklje, KPD Bazovica, Fotoklub Color, Fotoklub Rijeka. Izložbe i prateći fotografski programi realizirani su u prostoru Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci, Muzeju grada Rijeke,  Državnom arhivu Rijeka, izložbenim prostorima Filodrammatice i Narodne čitaonice, Malom salonu, fotoklubovima  Color i Rijeka, KPD Bazovica, Klubu Sušačana, Zajednici Talijana Circolo, galerijama Kortil, Palach, Juraj Klović i Principij.

Ove fotografske izložbe i  prateće manifestacije integralni su dio kulturnog prostor grada Rijeke. Ovo snažno zasijecanje i duhovnog i stvarnog prostora govori da je fotografija danas dominantno prisutna kao medij, kao komunikacijsko sredstvo i napose kao umjetnički rad. S jedne strane govori  i o društvenoj potrebi, a s druge o sveukupnom značaju fotografije kao temelja multimedijalnog svijeta. To je stvaralaštvo koje bitno ulazi u javni i kulturološki ambijent i koje taj isti ambijent kulturno i umjetnički definira i određuje. Ovo je, dakako, velika mogućnosti da riječki autori mjere i dimenzioniraju svoj rad u kontekstu drugih autora. Ovako  bogat milje fotografskim događanjima  autoru služi kao poticaj i platforma na kojoj može graditi znatno kvalitetnije svoj stvaralački habitus.

S ovom se izložbom objedinjuju svi fotografski autori Rijeke (neovisno o svom umjetničkom i profesionalnom statusu) i  ravnopravno su zastupljeni. Tako nam  ona pruža jasan uvid u vrijednosne  razine pojedinog rada u  okviru ove ciljane skupine i omogućuje ne samo vrijednosnu procjenu, već daje istovremeni uvid u stanje riječke fotografije.

Svi ovi programi dijelom su sufinancirani iz budžeta Grada, Županije ili Ministarstva kulture.

U realizaciji ovoga projekta pomogli su mi: Kristina Kinkela,  Bojana Butković, Petra Aničić, Jasna Rodin, Jolanda Todorović, Sabina Salamon, Marija Lazanja Dušević, Marijana Mavić, Rajko Đedović, Fedor Vučemilović, Petra Aničić, Milica Vlaisavljević-Maćešić,  Carmela Žmirić i Velid Đekić.

Travanj, 2012.

Borislav Božić, prof.

AUTORI:

Marijan Blažina

Barbara Argentin Štiglić

Siniša Gulić

Branko Lenić

Željko Krančević

Dražen Šokčević

Zdravko Kopas

Ranko Dokmanović

Egon Hreljanović

Voljen Grbac

Danica Mračević Jurišić

Petar Fabijan

Petar Trinajstić

Ira Petris

Kristina Valkai

Petra Aničić

Robert Paić

Mirko Žorž

Darko Mohar

Damir Debeuc

Rene Bertoša

Mladen Kvočka

Ervin Debeuc

Karmen Škaron

Karmen Ventin

Zoran Ventin

Jerko Gudac

Dejan Ban

Michele Bujas

Matilda Rudec

Istog Žorž

Petar Lupić

Leda Listeš

Vivian Šulina

Gea Golović

Alen Kregar

Verdan Grubelić

Željko Piković

Robert Pichler

Ana Osmanović

Livija Mjeda

Miljenko Minozzi Klepac

Tamara Debeuc

Ana Brajković

Ana Hrčan

Ana Petković

Bruna Tomšić

Dominik Grdić

Dragana Kružić

Issabela Bubola

Ivan Vranjić

Ivana Butković i Mia Vučemilović

Ivana Ribar

Jelena Tuliak

Kristina Kinkela

Majda Đanić

Marijana Butigan

Marijana Stanić

Meri Files

Sanja Jovanović

Snježana Rumora

Jelena Herceg

Aleksandar Tomulić

Gordana Pošćić

Sanja Komadina

Morena Kvaternik

Nina Cimerman

IvoVidotto

Ingrid Prokop

Gordana Ivičić

Filip Gržinčić

Dean Silić

Jadranka Herak

Andrej Turina

Tanja Ljubojević

Lucio Vidotto

Ivica Rajčić

Željko Jurčić

Dario Jurjević

Hrvoje Skorup

Saša Žic

Zdenko Vukelić

Tatjana Travica

Ivica Nikolac

Zoran Mirošević

Linda Mirošević

Nedeljka Čamić Prpić

Petra Zaverski

Ingrid Jerković

Marijana Mavić

Sanja Buterin:

Nika Petković

Darko Ivošević

Branko Kukurin

Tatjana Mrvoš

Josip Marković

Dragutin Barac

Rino Gropuzzo

Carmela Žmirić

Zoran Žmirić

Josip Karneluti

Velid Đekić

Borislav Božić

Otvorenje 10.05.2012. četvrtak u 19h

Galerija BlackBOX
Vrazova  5
71 000 Sarajevo, BiH

Prva samostalna izložba fotografija Ivana Koromana, pod nazivom „Iz daljina“, kristalizirala se, tokom dvogodišnjeg rada na uličnoj fotografiji, u svojevrstan protest kako protiv moderno-materijalističkog, u osnovi ciničnog, shvatanja odrastanja, tako i protiv kruto analitičke percepcije umjetnosti. Odbacujući prepoznatljive motive ili linearnu priču kao uobičajene poveznice fotografske serije, autor se kroz kontraste naizgled nepovezanih diptiha nastoji fokusirati isključivo na portretiranje teksture i atmosfere one emocije koja svoju prirodu pronalazi u magiji djetinjstva, iščašenu, izobličenu kroz prizmu modernog i, na neki način, nametnutog koncepta odrastanja; koncepta koji na osnovu materijalističke logike i analize teži banaliziranju najskrovitijih ljudskih emocija, pa tako i same umjetnosti.

Osnovu na kojoj je izložba nastala može se na kraju pronaći u citatu iz jedne od autorovih kratkih priča: „Znate, iz daljina nekih blagih još uvijek do mene dopiru vjetrovi snova, još uvijek ćutim mirise, širine i dodire, još čujem magiju u sjenama sjećanja. I da gušim to, zbog čega? Vašeg poimanja uspjeha, Vaših naučenih vrijednosti, Vaše krute logike, Vaše realnosti? Da, gospodine L., to što Vi zovete odrastanjem, ja smatram odustajanjem. Vi ste, konačno, samo još jedan konformist…“
______________________________________________________________________________

Izložba je prva od ukupno četiri projekta koja je BlackBOX odabrao kroz svoj Art natječaj za 2012. godinu. Sve izložbe u sklopu ovog programa galerija BlackBOX organizira i finansira samostalno.
_______________________________________________________________________________

Izložba će biti otvorena do 17.05.2012., četvrtak do 18h

Dobro došli na otvorenje.

Srdačan pozdrav iz galerije BlackBOX

Izložba fotografija
„Iz daljina“
autor Ivan Koroman

Otvorenje 10.05., četvrtak u 19h

Galerija BlackBOX
Vrazova  5
71 000 Sarajevo, BiH

Prva samostalna izložba fotografija Ivana Koromana, pod nazivom „Iz daljina“, kristalizirala se, tokom dvogodišnjeg rada na uličnoj fotografiji, u svojevrstan protest kako protiv moderno-materijalističkog, u osnovi ciničnog, shvatanja odrastanja, tako i protiv kruto analitičke percepcije umjetnosti. Odbacujući prepoznatljive motive ili linearnu priču kao uobičajene poveznice fotografske serije, autor se kroz kontraste naizgled nepovezanih diptiha nastoji fokusirati isključivo na portretiranje teksture i atmosfere one emocije koja svoju prirodu pronalazi u magiji djetinjstva, iščašenu, izobličenu kroz prizmu modernog i, na neki način, nametnutog koncepta odrastanja; koncepta koji na osnovu materijalističke logike i analize teži banaliziranju najskrovitijih ljudskih emocija, pa tako i same umjetnosti.
Osnovu na kojoj je izložba nastala može se na kraju pronaći u citatu iz jedne od autorovih kratkih priča: „Znate, iz daljina nekih blagih još uvijek do mene dopiru vjetrovi snova, još uvijek ćutim mirise, širine i dodire, još čujem magiju u sjenama sjećanja. I da gušim to, zbog čega? Vašeg poimanja uspjeha, Vaših naučenih vrijednosti, Vaše krute logike, Vaše realnosti? Da, gospodine L., to što Vi zovete odrastanjem, ja smatram odustajanjem. Vi ste, konačno, samo još jedan konformist…“
______________________________________________________________________________

Izložba je prva od ukupno četiri projekta koja je BlackBOX odabrao kroz svoj Art natječaj za 2012. godinu. Sve izložbe u sklopu ovog programa galerija BlackBOX organizira i finansira samostalno.
_______________________________________________________________________________

Izložba će biti otvorena do 17.05.2012., četvrtak do 18h

Dobro došli na otvorenje.

Srdačan pozdrav iz galerije BlackBOX

ŠTA UMETNOST NUDI DRUŠTVU

Ovogodišnji festival Š.U.N.D. trajaće od 09-17. maja u Studentskom kulturnom centru (SKC) u Beogradu. Svečano otvaranje festivala je 09.maja 2012. godine u 19h. Podrazumeva 2 postavke. Tokom prve postavke 09. maja posetioci će imati priliku da vide radove iz oblasti keramike, vajarstva, slikarstva, modnog dizajna i kostima. Tokom druge postavke 13.maja u 19h posetioci će imati priliku da vide radove iz oblasti multimedije (video rad, instalacija), fotografije, grafičkog dizajna i dizajna prostora.

Svečano zatvaranje festivala je 17. maja u 19h.

DOBRODOŠLI!

Društvo za obrazovanje odraslih i EU info centar vas pozivaju na otvaranje izložbe ”Zlatno doba života” i tribinu, koja će biti održana nakon toga u Domu omladine, Dečanska 1, 11. maja 2012 od 13.30 h.

Projekat “Zlatno doba života” pokrenut je 2011. godine sa ciljem smanjenja diskriminacije starih i stereotipa o njima, kao i promocije aktivne starosti i pozitivne slike o starima. Projekat koordinira Društvo za obrazovanje odraslih iz Beograda, a finansira Delegacija Evropske Unije u Srbiji. Projekat je jednogodišnji i pokrenuo je brojne aktivnosti u Novom Sadu, Užicu, Leskovcu i Boru, a predstoji i niz aktivnosti u Beogradu. Više informacija o projektu možete videti na Internet stranici: http://zlatnodoba.webs.com/

Centralna aktivnost projekta je izložbe fotografija koja promoviše lepu i aktivnu starost. Izložba prikazuje 30 fotografija koje su odabrane putem javnog konkursa i među kojima će publika i stručni žiti odabrati tri pobednika, koji će biti i novčano nagrađeni. Izložbu će otvoriti predstavnik Delegacije Evropske Unije u Srbiji.

Nakon izložbe će u Tribinskoj sali na I spratu biti održana tribina sa temom „Aktivno starenje i predrasude prema starima“. Tokom tribine će javnosti biti predstavljene postojeće i predstojeće aktivnosti na nacionalnom nivou koje se realizuju sa ciljem smanjenja diskriminacije starijih i podrške aktivnom starenju, kao i primeri dobre prakse i inicijative. Na tribini će učestvovati:

Jasmina Ivanović, Ministarstvo za rad i socijalnu politiku, moderato i panelista

Predstavnik Delegacije Evropske Unije u Srbiji

Dr Lidija Kozarčanin, Nacionalni korespondent za starenje, Republični zavod za socijalnu zaštitu

Nataša Todorović, Crveni krst Srbije

Mr Nadežda Satarić, Snaga prijateljstva – Amity

Dušan Zdravković, Društvo za obrazovanje odraslih

Dobrodošli!

U utorak 8. svibnja s početkom u 19.30 otvara se u Fotoklubu Zagreb izložba fotografija specifične povijesne tematike “Socijalistički realizam u hrvatskoj fotografiji“. Tematiku će pokriti šezdesetak fotografija iz Zbirke hrvatske fotografije Fotokluba Zagreb. Fotografije su nastale u pedesetim i šezdesetim godinama prošlog stoljeća. Izbor fotografija i postav izložbe pripremio je voditelj zbirke i tajnik Fotokluba Zagreb mr.sc. Vladko Lozić. Odabrane fotografije svjedoče o povijesti našeg društva ali i umjetničkim dosezima tadašnjih fotografa. Ovakva izuzetna izložba ne viđa se često, stoga nemojte propustiti priliku nego dođite na otvorenje.

Izložba ostaje otvorena do 20. svibnja, a može se pogledati svaki radni dan unutar radnog vremena Fotokluba Zagreb.

Tekst katalog (napisao Vladko Lozić)

Poznato je da su tijekom ljudske povijesti, od najstarijih poznatih civilizacija pa do današnjih dana umjetnost i kultura bile podvrgavane društveno-političkom diktatu vladajućih klasa.

Zvuči gotovo apsurdno da je u ogromnom carstvu još duboko feudalne Rusije izvedena godine 1918. u svijetu prva socijalistička revolucija. Ta Oktobarska revolucija presudno će utjecati na svekolika zbivanja 20-og stoljeća pa tako i na umjetnost. Najprije samo u Sovjetskom savezu, već u 20-im godinama, kada započinje proces nastanka “proleterske proze” pa nadalje do svekolikog Staljinovog diktata u svim oblicima socrealističke kulture i umjetnosti.

Pobjedom u Drugom svjetskom ratu Sovjetski savez širi svoj utjecaj na zemlje tzv. Istočnog bloka, kamo je pod njegovom dominacijom barem u početku pripadala i novo osnovana Federativna Narodna Republika Jugoslavija.

Stvaranjem nove Jugoslavije dolazi do korjenitih društveno političkih promjena na tim prostorima. Stvorena je nova državna tvorevina zasnovana na doktrini socrealizma, a po uzoru na “veliki i bratski Sovjetski savez”. To će značiti da će novo društvo baciti svoje težište na tešku industrijalizaciju i elektrifikaciju zemlje. Da bi se to moglo postići trebalo je hitno podići opću tehničku razinu najširih masa stanovništva što će rezultirati osnivanjem organizacije Narodne tehnike.

No trebalo je i razviti najširu propagandu u korist novog društvenog poretka. Fotografija i fotografi naći će tu svoje mjesto i ulogu. Radi toga već godine 1949. u Beogradu je osnovan Foto-savez Jugoslavije. Analogno Foto-savezu Jugoslavije osnovani su po pojedinim Republikama i republički fotosavezi. Iz tako stvorene organizacije regrutirali su se fotografi-reporteri kojima je bio zadatak snimati događaje ali samo po zadatku u službi vladajućeg poretka.

Oni će se tada naći u vrlo teškom položaju. Trebalo je slaviti radna dostignuća i uspjehe novoga društva ali pri tome “prekinuti s preživjelim i starim shvatanjima umetnosti radi umetnosti, radom bez sadržaja, sladunjavim i nerealnim prikazima, traženjem efekata radi efekata. Fotografija treba da bude verni izraz gigantskih napora naših naroda u izgradnji novog i srećnijeg života“.

Doktrina stvaranja novog svjesnog lika socijalističkog građanina, na samom početku, odmah poslije rata bila je izuzetno tvrda. Socrealistička fotografija stvarana po direktivama i diktatu vladajućih društvenih struktura, trebala je postati fotografija sutrašnjice, fotografija novog idealiziranog svjetskog komunističkog poretka.

Interesantno je da su sve velike diktature imale u svojoj biti slične ideje, ali su sve doživjele jadan završetak. I s jugoslavenskom socrealističkom fotografijom bio je sličan slučaj.

Fotografi i reporteri po svojoj savjesti i uvjerenju oduprli su se takovim direktivama

Glavni udarac i pobuna protiv dirigirane umjetnosti došla je već godine 1948. iz Osijeka, dakle godinu dana prije izlaska prvog broja časopisa Fotografija iz Beograda. Mjeseca srpnja 1947. u Osijeku se počinje tiskati novi časopis pod nazivom Naša fotografija. Časopis je bio zamišljen kao službeno glasilo svih fotografskih sekcija pri obrtnim zborovima FNRJ, kao i Prosvjetnog odbora fotografa FNRJ. Vlasnik i izdavač časopisa bio je Obrtni zbor iz Osijeka, Sekcija fotografa. U prvim godinama tiskanja časopisa glavni i odgovorni urednik bio je Nikola Szege.

U svom uvodniku u prvom broju ovog mjesečnika Szege se nedvosmisleno zalaže za umjetničku fotografiju i kaže: “Taj naš list ima poziv da se bavi uglavnom umjetničkom fotografijom, namijenjen je dakle svakome, koji se interesira za tu granu umjetnosti”.

U to vrijeme bila je to velika hrabrost što danas treba istaknuti s poštovanjem.

I sada, još samo nekoliko riječi o tom časopisu. U trećoj godini izlaženja časopis preuzima i dalje tiska FOZA iz Zagreba, Zadruga fotografskih obrtnika NR Hrvatske. Taj se časopis po svojoj kvaliteti bitno razlikovao od časopisa Fotografija Fotosaveza Jugoslavije. Pisan latinicom, na hrvatskom književnom jeziku, nije se smio ni mogao dugo održati, pa nakon nekoliko godina prestaje izlaziti.

Međutim, gotovo da nema fotografa koji je javno nastupao od druge polovine 40-ih i tijekom 50-ih i 60-ih a da nije barem napravio poneko djelo s obvezatnim značajkama socrealizma. Ova tematski idealizirana komponenta godinama će biti pratilac gotovo svim ostvarenjima na području likovnih umjetnosti, pa tako i fotografije.

Pažljivom analizom fotografija hrvatskih autora, a to su pretežno bili fotografi iz Fotokluba Zagreb, objavljivanih u prvih nekoliko godina izlaženja Fotografije, već u drugoj polovini četrdesetih godina, dolazimo do zanimljivih zaključaka. Tek je jedna trećina svih objavljenih radova bila po narudžbi režima, tj. odgovarala novoj socrealističkoj stvarnosti. Preostale dvije trećine objavljenih radova predstavljale su slobodne teme s umjetničkim ambicijama. Pa i ona jedna režimska trećina izrađena je po svim kriterijima klasične kompozicije, i radi toga ima izuzetnu estetsku, umjetničku i dokumentacijsku vrijednost.

Sukob s Informbiroom i načelni raskid sa staljinizmom nije ukinuo odmah i ključne zahtjeve socrealizma. Tek je Ljubljanskim referatom Miroslava Krleže, godine 1952., začeo izričit raskid s idejom politički podređene književnosti i umjetnosti uopće, a postupna je liberalizacija, potkraj 50-ih i tijekom 60-ih, dovela do uobličavanja izrazitog otpora svakom političkom podvrgavanju umjetnosti, te se otad naziv socrealizam uporabljuje s izrazito negativnom konotacijom.

Bitka za slobodu umjetničkog izražavanja bila je dobivena

Na ovoj našoj klupskoj izložbi, postavljenoj iz Zbirke hrvatske fotografije Fotokluba Zagreb predočeni su radovi članova našega Kluba od 40-ih do 60-ih godina prošloga stoljeća: Mladen Grčević, Aleksandar Kukec, Mitja Koman, Ivan Medar, Milan Pavić, Drago Rendulić, Ante Roca, Zlatko Šurjak i Vilko Zuber.

ZAGREB NA FOTOPOTENCIJU

Fotografija je svjedočanstvo o onome što se je već dogodilo. Ona je dokument prošlih događanja i  činjenica. Ona  je osim toga i umjetnost. Za njeno prihvaćanje i priznanje kao dijela likovne umjetnosti trebalo je skoro jedno stoljeće. Čini mi se,  da je i danas mnogi ne shvaćaju i ne tumače kao umjetnost, pa je tako nazivaju različitim imenima -  izlagačkom, kreativnom ili autorskom, što u stvari ne mijenja njenu prirodu.

Vesna Špoljar pripada krugu fotografskih stvaratelja, koji njeguju upravo umjetničku fotografiju, zasnovanu  na analitičkom i intuitivnom postupku.  Tako je likovna formulacija njenih fotografija na tragu one definicije, koju je davno zapisao Charles Harbutt (1935.),  slavni američki fotograf , «fotografija  je imaginacija u realnom».

Otuda je Vesnina fotografija po  svom umjetničkom izrazu odličan spoj estetskog i dokumentarnog, ravnoteža racionalnog i emotivnog, te simbioza literarnog i likovnog.

Najveća umjetnička vrijednost njenih  foto uradaka leži u  izvornim potencijalima fotografije,  posebno u njenim estetskim osobinama, u kreativnim postupcima autorice od pravilnog izbora kadra, u komponiranju fotografske slike, izboru motiva i kuta snimanja, u njezinom specifičnom načinu fotografskog  gledanja, promišljanja, prepoznavanja i odabira, pa sve do tehničke dotjeranosti, čemu daje poseban značaj.

Izložba, koja je pred nama, treća je samostalna izložba Vesne Špoljar. Do sada je priredila dvije samostalne izložbe: u veljači prošle godine  izložbu pod naslovom «MOJ IZBOR» u ovom istom prostoru, dakle u Caffe baru LP, Račkoga 11, a u srpnju prošle godine priredila je izložbu u Laurisu, u  francuskoj Provansi, pod naslovom «POGLED» (LA VUE).  

Tada je dobila ponudu da ponovno izlaže u obližnjem mjestu Cadenet u Galeriji općinskog centra, pa se tako već sada priprema i planira kako bi tu izložbu priredila sredinom iduće godine.  

Iako je njen tematski i stilski  opus mnogo širi, danas se predstavlja samo s manjim dijelom svog opusa «life»  fotografije, urbanog pejzaža i ulične fotografije, gdje dominiraju fotografije uličnih grafita.

Upravo  fotografije grafita daju  izložbi posebnu  estetsku i tematsku obojenost, što potvrđuje i naša poznata novinarka Ana Lendvaj u svom osvrtu u «Večernjem listu» (20. 09. 2011.) ističući da je … «Vesna Špoljar digla uličnu umjetnost na fotopotenciju» i ujedno objašnjavajući način na koji je to postigla, te piše da je:  «Zanimljivo kako najduži zid ispunjen grafiterskom umjetnošću u zagrebačkoj Branimirovoj ulici izaziva  umjetnike drugih medija na kreativnu akciju povezanu s njim. Spajajući ono što se događa ispred zida sa zidnim grafitom, hrvatska je fotografkinja Vesna Špoljar  tako načinila novu atrakciju – sjajan primjer fotografskog artizma. Iako nesvjesni interakcije u prizorima na zidu, prolaznici snimljeni u hodu uz  zid postaju akteri Vesnine fotografije».

Ovdje lako prepoznajemo da autorica kroz dokumentarni pristup bilježi grafite kao subkulturu i kao umjetnost, a istovremenim pronalaženjem odnosa  slučajnih prolaznika s njima, svojim kreativnim činom stvara neobične i zanimljive fotografske priče.

Valja reći da isto tako kao što  snimljeni grafiti  nose neke poruke, cjelokupna izložba, kao i pojedinačne fotografije nose svoje poruke i imaju svoje značenje, «što se može protumačiti kao iznenađenje koje nas očekuje svakim našim izlaskom u grad, jer se svaki puta dešava  nešto novo, nešto posebno, nešto neponovljivo», kako to ističe sama autorica.

Izložba u Caffe baru LP predstavlja 16 fotografija, koje je autorica snimila u Zagrebu u zadnje dvije godine i do sada nisu izlagane, osim naslovne «Zagrebački grafiti», objavljene uz navedeni članak Ane Lendvaj u Večernjem listu. Ova  fotografija bila je dio njenih izložbi u Francuskoj, pa je i tamo zapažena, te objavljena u novinama.

Po zatvaranju izložbe, namjera je autorice proširiti je sa još 4 fotografije, te ciklus  izložiti u Gradskoj knjižnici Novi Vinodolski u srpnju ove godine.

Na kraju poželimo i nama i autorici da bude što više ovakvih izložbi i što više susreta poklonika fotografske umjetnosti sa novim fotografskim radovima ove sjajne umjetnice ali  i kao poticaj  njegovanju fotografije koja izvire iz života, naše svakodnevice, našeg okružja i vremena sadašnjeg.

Vinko Šebrek
Počasni predsjednik Fotokluba Zagreb
Preuzmite katalog izložbe

O AUTORICI

Vesna Špoljar rođena je 1955. godine u Slavonskom Brodu. Završila je jezičnu gimnaziju, a zatim Filozofski fakultet u Zagrebu i stekla zvanje profesorice engleskog i hrvatskog jezika.

Već u djetinjstvu pokazivala je sklonost prema fotografiji i fotografiranju, pa je tako još u osnovnoj školi prvu fotografsku poduku dobila od oca. On je rado i često fotografirao obitelj, obiteljska slavlja, zajedničke izlete, a najviše djecu. Kako je već tada, a posebno kasnije imala sklonost kreativnom stvaranju, nastavila je sa amaterskim snimanjima, a po uzoru na oca najčešće fotografira svoju obitelj, obiteljska druženja i svoju djecu.

Stvaralački duh doveo ju je prije pet godina u Fotoklub Zagreb, gdje je proširila svoje vidike i na širokom polju medija fotografije, razgraničila je i odredila svoju umjetničku i kreativnu fotografiju od dotadašnje. Bila je to prekretnica u njezinom fotografiranju, jer je otada većina njenih fotografija bila namijenjena prezentaciji na klupskim i međuklupskim izložbama i natječajima fotografije u Hrvatskoj i u svijetu.

Stvaralačka živost i želja za širim djelovanjem odvodi je u još dvije poznate zagrebačke foto udruge, najprije u CroArt foto klub, a nedavno i u udrugu FotoGard, u kojima aktivno djeluje.

Valja spomenuti i njen društveni i organizacijski angažman. Početkom 2011. godine počinje se baviti organizacijom samostalnih i skupnih izložbi priznatih zagrebačkih fotografa. Zapažena je bila skupna izložba Maske, koja nakon izlaganja u Zagrebu, kreće na put po hrvatskim gradovima. U prosincu 2011. osmislila je i organizirala Salon minijature i humanitarnu prodaju fotografija, manifestaciju na koju se javio veliki broj umjetnika fotografa. Obje su izložbe održane u Caffe baru LP u Zagrebu.

Naročito je privlači ulična fotografija, ali ništa manje nije uspješna po svježini domišljatosti i načinu oblikovanja fotografske slike s motivima prirode i krajolika.

Do sada je imala dvije samostalne izložbe, a sudjelovala je na preko 50 skupnih i natječajnih izložbi u Hrvatskoj i svijetu, na kojima je osvojila i zapažena priznanja. Tako je prošle godine na međunarodnoj manifestaciji Dr. Organ vida u Zagrebu nagrađena trećom nagradom, srebrnu medalju je dobila na izložbi Tourphoto 2011 u Đurđevcu, drugu nagradu  i  IAAP /International Association of Art Photographers/ medalju na Podravskom salonu u Đurđevcu za kolekciju fotografija, srebrnu medalju na salonu Sretno dijete u Koprivnici, te nagradu Vox populi na međunarodnoj manifestaciji Foto Ex tempore održanoj u Novigradu u Istri. Nedavno je dobila i FIAP-ovu pohvalu na Salonu minijature u Beogradu.

Zagreb na fotopotenciju Vesnina je treća izložba. U njoj pokazuje svoju sklonost ka bilježenju interakcije gradskih grafita, murala, staklenih fasada i izloga sa slučajnim prolaznicima. Upravo u ovo vrijeme priredila je još jednu izložbu. U Galeriji Ravnice priredila je s Nedom Rački zajedničku izložbu fotografija pod nazivom Vatromet boja. Organizacijom foto druženja i izložbi želi dati svoj doprinos promociji i promicanju fotografije i izlagačke djelatnosti.

Preuzmite katalog izložbe

U nedjelju 6. svibnja u 19.00h, u Galeriji fotografije Fotokluba Split, Marmontova 5, otvara se izložba fotografija pod nazivom “OTOK HVAR 1904. – 1918.”

Izložba ostaje otvorena do 21. svibnja 2012.

Autor izložbenog projekta je Frane Božiković (fotograf, kipar i slikar).

O izložbi i projektu:

Fotografije su iz vremena Austro – Ugarske. Snimio ih je artista fotograf  Pietro Ruliancich (Petar Ruljančić) prije stotinjak godina. Fotografije su napravljene sa original negativ materijala u naravi staklene ploče formata 13cm x 18cm.

PETAR RULJANČIĆ ( 1888. -1935. )

Fotograf, rođen je na otoku Visu 1888. godine. Od 1904 g. do 1918 g. djeluje u Starigradu na Hvaru. Atelijer i dućan sa fotografskim materijalom se nalazio u ulici Sridnja kala u centru grada. U kaletama improvizira atelier i vješto koristi prepoznatljiva tri rekvizita za kompoziciju svojih fotografija. Dokumentirao je ljude i događaje u vrijeme Austro – Ugarske države na otoku Hvaru. Snima i eksterijere tako da u ponudi ima i razglednice sa otoka Hvara. Fotografički atelijer je nagrađivan za svoj rad.

Atelje Ruljančić 1919. godine seli u Split. Kraj gradskog parka “Đardin” u centru Splita uređuje foto atelje “OLIMPIJA”, što ga je vodio do smrti 1935 g.

Organizator je prve izložbe umjetničke fotografije u Dalmaciji nakon Prvoga svjetskoga rata.

Ova izložba je želja da se oživi djelić tog vremena.

Otvorenje izložbe:

Profesor Mladen Domazet dati će uvodnu riječ.

Folklorna skupina udruge „TRIM“ iz Vrboske  sa otoka Hvara predstavlja  STORE FORSKE TONCE / stare hvarske plesove / uz pratnju tradicijskog instrumenta lirica.

Uz zvuke ciciljane, pleskuše, kane, kvatro paši, šaltin i ostalih hvarskih plesova u pučkim i svečanim tradicijskim nošnjama s kraja 19. i početka 20. stoljeća oživit će vam ugođaj proteklih vremena.

Autor izložbe: Frane Božiković

ul. A.B.Šimić 8, 21 000 Split

mob. 091 539 0708
Fotoklub Split

Josip Ostojić, tajnik 021 347 597

Under patronage of:

FIAP, PSA, UPI, FSS

Presents the:

FKNS – GRAND PRIX 2012

Dear friends of photography

We have a great pleasure to invite you to participate with your
photographs on the

FKNS – GRAND PRIX 2012 <http://www.fkns.rs/main/index.php>

Here are six sections, all digital:

A) NATURE (color/monochrome digital)

B) PHOTO TRAVEL (color/monochrome digital)

C) PHOTO JURNALISM (color/monochrome digital)

D) SPORT (color/monochrome digital)

E) FREE/OPEN COLOR (digital)

F) FREE/OPEN MONOCHROME (digital)

ALTOGETHER 205 AWARDS!!!

Closing date: 01.06.2012.

The entry fee is unique – 25 Euros for all six section (24 photos)

We accept PayPal

Welcome to:

FKNS – GRAND PRIX 2012 <http://www.fkns.rs/main/index.php>

Djordje Vukicevic, chairman of the organizing committee

http://www.fkns.rs <http://www.fkns.rs/>
office@fkns.rs <mailto:office@fkns.rs>
djordje@fkns.rs <mailto:djordje@fkns.rs>